Kako uživati u hrani, a ne udebljati se
Teško je uživati u hrani ukoliko kuhate na brzinu, jedete s nogu, pretrpavate se, a nakon toga imate grižnju savjesti zbog prejedanja. Da biste postali pravi gurman, a bez da se udebljate potrebno je napraviti prilagodbe u tome kako jedete i kako shvaćate hranu.
Ovo su osnovne smjernice:
* Trebali biste jesti hranu koja je dobra za vas, uključiti sva osjetila, te uživati u mirisu, okusu i onome što vidite na tanjuru. Jedite samo hranu koja zadovoljava sve četiri kriterija. Onu zbog koje se osjećate dobro, koja vam lijepo izgleda, ukusna je i ugodnog je mirisa.
Tortu možda više volite. Ali ćete se već pet minuta nakon što je pojedete osjećati lošije ukoliko ste na dijeti. Jagode su jednako ukusne, a zbog zdravog izbora ćete se osjećati bolje dugoročno. Jedući jagode osjećate se dobro, lijepo mirišu, lijepo izgledaju i ukusne su.
* Jedan od problema modernog životnog ritma je da uvijek žurimo, te nemamo nizašto vremena, pa tako ni za hranu. To vodi do nezdravog i stresnog životnog stila. Međutim, ponekad nešto jednostavno može biti iznimno učinkovito i utjecati na sva naša životna područja.
Jesti lagano nije teško, samo morate pokušati. Jedite manje zalogaje, žvačite sporije i duže, uživajte u obrocima i okusu hrane. Nemojte se tijekom obroka pretrpavati. Za to će vam trebati nekoliko ekstra minuta, ali će učinak biti dugoročan.
Nevažno koliko vremena odvojili za ručak vjerojatno ćete doći u napast da ga prepolovite. Međutim, kako kratite vrijeme potrebno za obrok na taj način povećavate svoju težinu. Trpajući u sebe prebrzo gubite osjećaj za količinu hrane koju jedete i zaboravljate uživati u njoj.
* Hrana je vrlo bitna. Nemojte jesti samo da utažite glad. Proučite hranu i vrste namirnica. Razvijte strategije za obroke. Jeste li znali da je gotovo svako voće ili povrće pomaže u prevenciji i liječenju neke bolest. Ovdje potražite više informacija: Voće i povrće za zdravlje prema bolestima koje liječe Upoznajte hranu koju jedete. Usporedite nutricionističke vrijednosti namirnica, te proučite kakvo djelovanje imaju pojedine namirnice na vaš organizam.
* Potrudite se da hrana koju stavite na stol bude lijepo servirana, pribor složen kako treba. Noviji je trend serviranje hrane na jako velikim tanjurima, ali to ne znači da ih trebate pretrpati jednako kao i male tanjure. To što se moda promijenila u serviranju, ne znači da se i ljudski organizam promijenio. I dalje u prosjeku možemo unijeti tek 2.500 kalorija kroz cijeli dan, a da se ne udebljamo.
* Pravilno korištenje pribora mnogi prakticiraju samo kada su u društvu, međutim, dignete li svoje obroke na višu, senzualniju razinu više ćete u njima uživate. Nećete ih doživljavati kao gubitak vremena i pretrpavanje, nego kao priliku da se opustite i odmorite.
* Jedite ukusno. Umjesto da se odričete ukusne hrane zbog dijeta, radije se odrecite neumjerenosti. Namirnice koje s etiketiraju kao nezdrave, a jedu umjereno i povremeno, ipak su zdravija opcija od prejedanja i pretjerivanja sa “zdravom” hranom.
* Nemojte jesti tuđe ostatke. Svi smo naučiti da je bacanje hrane grijeh, ali ako se pretrpavate činite li isto? Jedite samo ono što je na vašem tanjuru, nemojte ni prebacivati s dječjeg tanjura u svoj tanjur. Naučite prepoznati osjećaj sitosti i poštujte ga. Na tanjure nemojte previše trpati, ni svoj ni dječji, a ono što vam ostane zapakirajte za večeru. Ukoliko ne volite podgrijavati hranu tada kuhajte manje količine, a uz obroke uvijek planirajte deserte. Na taj, način se nitko neće prejedati, a ukoliko bi netko mogao još pojesti može uzeti ekstra kolač.
* To što ste sami ne znači da ne zaslužujete ukusne obroke poput osoba koje žive s obitelji. Vrlo često osobe koje žive same robuju užurbanom ritmu koji se prenosi i za stol ili točnije obroke. Najčešće jedu u hodu, sendviče, dok sjede za kompjutorom, brzu hranu s izlikom kako im je mrsko kuhati samo radi sebe. Međutim, tajna uživanja u životu zahtjeva od nas da se posebno razmazimo ukusnim jelima i pažljivo pripremljenim stolom u takvim trenucima.
Ako sami sjedate za stol to ne znači da ga ne trebate uredno pripremiti i koristiti kulinarske dosjetke prilikom kuhanja.
* Nemojte jesti za radnim stolom. Mnogi od nas znaju obrok pojesti za radnim stolom dok pregledavaju internet ili završavanju neki posao. Međutim, nova znanstvena istraživanja sugeriraju kako biste to trebali maksimalno izbjegavati.
Prema studiji koju su proveli stručnjaci sa Sveučilište Bristol osobe dok jedu za radnim stolom unose u organizam mnogo više kalorija, ali također i nakon obroka osjećaju manju sitost, bez obzira na količinu hrane, te će u istom vremenskom razdoblju nakon obroka pojesti dvaput više grickalica od osoba koje su jele za blagovaonskim stolom.
Odgovori