Mediteranska prehrana: blagodati, pozitivni učinci na zdravlje i recepti

Oglas

Mediteranska prehrana: blagodati, pozitivni učinci na zdravlje i recepti

Mediteranska kuhinja je način odabira namirnica i pripreme jela koji je tipičan za mediteransko područje, a kod nas bi ekvivalent takvoj kuhinji u velikoj mjeri bila dalmatinska kuhinja.

  • Budući da je dobila naziv po mediteranskom moru, pretpostavka je da je temelj ove kuhinje riba. U ovoj prehrani glavni izvor proteina je riba.
  • Mediteranska prehrana sadrži također mnogo grašastih proizvoda poput graška i boba, ali i orašastih plodova posebno badema.
  • Mediteranska kuhinja obiluje sezonskim povrćem, a sezone određenog povrća traju u prosjeku duže nego u kontinentalnim dijelovima.  Povrće se malo kuha, a jede se kao prilog, kao predjelo, kao salata, kao glavno jelo…
  • Maslac i mast se ne koriste, nego se uglavnom koriste zdrave masnoće poput maslinovog ulja.
  • Crveno meso se limitira tek na jedan do dva obroka tjedno, pa čak i manje.
  • Koristi se manje soli, a dodaju se začini i bilje za poboljšanje okusa.

Blagodati i pozitivni učinci na zdravlje su nebrojeni. Među ostalim, smanjuje rizike srčanih oboljenja, produljuje život, smanjuje rizike razvoja raka dojke, pa je s razlogom preporučuju nutricionisti diljem svijeta.

Ispod navodimo još neke uz one općepoznate zdravstvene koristi prebacivanja na mediteransku prehranu.

Mediteranska prehrana sprječava depresiju

Istraživanjem provedenim u Španjolskoj došlo se do zaključaka kako osobe koje se drže prehrane bogate voćem, povrćem, maslinovim uljem i ostalim namirnicama zastupljenima u mediteranskoj kuhinji imaju za oko 30 posto manje šanse razvoja depresivnih stanja.

U studiji je sudjelovalo preko 10.000 ljudi kroz nekoliko godina. Oni su redovito popunjavali upitnike vezane uz svoju prehranu i psihičko stanje, te su  znanstvenici izračunali udio mediteranske kuhinje u njihovoj prehrani.  Depresija se pojavila ukupno kod 480 osoba u razdoblju kroz koje su praćeni, kod 156 muškaraca i 324 žene. U obzir su uzeli i bračno stanje, broj djece, te čimbenike povezane s zdravim životnim stilom, ali samo se vrsta prehrane pokazala relevantnim. Pokazalo se kako su najrjeđe od depresije obolijevale osobe koje su uglavnom bile na mediteranskoj prehrani.

Professor Miguel Martinez-Gonzalez, jedan od znanstvenika koji su provodili studiju kaže kako je potrebno provesti još istraživanja da bi se točno utvrdila povezanost, ali pretpostavlja da namirnice u mediteranskoj kuhinji, poput maslinovog ulja djeluju na neurotransmitere i povećavaju opskrbljivanje mozga serotoninom, a na sličnom principu se temelji i djelovanje većine antidepresivnih lijekova.

Mediteranska prehrana smanjuje rizik nastanka plućnih oboljenja

Francuski znanstvenici pratili su ishranu gotovo 43.000 osoba oko 12 godina, te zaključili kako prehrana bogata antioksidantima (voćem, povrćem, grašastim proizvodima i ribom) smanjuje rizike nastanka većine plućnih oboljenja, a manje korištenje rafiniranog šećera i crvenog mesa, koji  nisu uobičajeni u mediteranskim krajevima, dodatno ojačava pluća i poboljšava njihovo funkcioniranje.

Istraživanje je ukazalo na još neke prednosti mediteranske prehrane, među kojima se navodi kako ona sprječava razvoj astme i respiratornih alergija kod djece.

Mediteranska prehrana i astma

Znanstvenici kažu kako djeca koja u pravilu hrane mediteranskom kuhinjom imaju manje rizike razvoja astme.  S druge strane najveći rizik  razvoja astme imaju djeca na fast foodu, odnosno ona koja  tri do 4 puta jedu hamburgere i sl.

Redovit unos voća, povrća i ribe štiti od pojave astme zbog prisutnosti vitamina C i antioksidansa, dok hamburgeri uz to što sadrže veliku količinu masti mogu biti znak drugih nezdravih životnih navika koje mogu potaknuti astmu.

Mediteranska prehrana i rak želudca

Osobe koje se pridržavaju mediteranskog načina prehrane imaju manji rizik obolijevanja od raka želuca, kažu znanstvenici.

Osobe čija prehrana u najvećoj mjeri sadrži voće, povrće, ribu, žitarice i maslinovo ulje, uz relativno mali udio crvenog mesa i mliječnih proizvoda, imaju u prosjeku 33% manji rizik da će oboljeti od raka želuca, utvrđeno je kroz istraživanje.

Iznad je navedeno kako mediteranska prehrana poboljšava zdravstveno stanje i produljuje život. Naravno, pozitivni učinci nisu rezultat konzumiranja samo jedne namirnice, nego ukupne raznovrsne mediteranske prehrane. Ovo su njeni temelji.

Temelji mediteranske prehrane

RIBA – Postoji mnoštvo zdravstvenih koristi iz masnih kiselina EPA i DHA pronađenih u ribi i ribljem ulju. Objavljena  istraživanja pokazuju da ribe i riblje ulje ne samo da štite od kardiovaskularnih bolesti u zdravih pojedinaca, nego također smanjuju učestalost srčanih problema i mortalitet kod ljudi s postojećim bolestima srca.

MASLINOVO ULJE – Obiluje dobrim masnoćama. Najvažnija je oleinska kiselina. Zbog nje je maslinovo ulje najzdravije. Bogato je još i vitaminom E, beta karotenom, te fitosterolima koji su odgovorni za apsorpciju kolesterola u krvi.

MASLINE – Sastoji se od višestruko nezasićenih masnih kiselina, te nekih vitamina. Pomažu pri mršavljenju. Treba pripaziti pri konzumaciji mariniranih maslina jer imaju visoku razinu natrija, te mogu utjecati na krvni tlak. Bez obzira na koji način ih pripremate one su uvijek zdrave.

SMOKVE – Jedu se sirove ili osušene. Bogate su šećerima, prehrambenim vlaknima i beta karotenom. Od minerala koje sadrže najvažniji je magnezij jer štiti organizam od stresa, napetosti i depresije.

LAVANDA – Najviše se koristi za umirivanje i opuštanje. Med, čaj ili ulje uvijek dobro dođu. Najvažnije ljekovite tvari su eterično ulje i tanini. Cvjetovi se koriste u razne svrhe (aromatiziranje slastica).

KADULJA – Kadulja je dugo na cijeni zbog svojih ljekovitih svojstava. Čaj od kadulje s malo jabučnog octa koristi se za ispiranje usta kod bolnog grla. U malim količinama kadulja daje lijepu aromu jelima, te pomaže u probavljanju masnijih jela.

RUŽMARIN – Već dugo vremena je simbol ljubavi i odanosti. Poznat j po svom mirisu, a svaka bolja kućanica ga koristi kao začin u raznim kulinarskim kombinacijama. Čaj je jako dobar za ispiranje usta, a može služiti i kao antiseptička voda. Ružmarinovo ulje se može utrljavati u zglobove i  tako može pomoći pri slaboj cirkulaciji. Još je važno napomenuti da se ulje koristi samo za vanjsku uporabu.

LOVOR – Poznat je kao simbol mudrosti i slave. Koristi se u juhama i varivima. A kod bolnih udova također može pomoći tako što se doda nekoliko skuhanih lovorovih listova u kupku.

Recepti:

Namirnice za pripremanje mediteranskih umaka

Ribe i plodovi mora

Mediteranska kuhinja

Dalmatinska kuhinja

 

Mediteranska prehrana: blagodati, pozitivni učinci na zdravlje i recepti
Ocjeni

Odgovori

*