Sve što vas zanima o gripi
1. Kako se možemo zaštititi od gripe?
Najbolja zaštita postiže se cijepljenjem. Međutim, cjepivo ne pruža apsolutnu zaštitu jer mu je učinkovitost od 70 do 90%, što ovisi o virusima koje sadrži cjepivo, o cijepljenju u prethodnim godinama i o općoj kondiciji i dobi cijepljene osobe. Nova tehnologija proizvodnje (adjuvantirana cjepiva) imaju bolju učinkovitost.
Za vrijeme trajanja epidemije gripe treba izbjegavati mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi (sredstva javnog prijevoza, tržnice, kulturne i športske priredbe, veliki trgovački centri). Time se može smanjiti izloženost virusima influence. Učinkovitost vitamina C u sprječavanju gripe nije znanstveno dokazana.
- Virus influence A se spontano mijenja svake godine
- Zbog stalnih antigenskih promjena čovjek je stalno izložen bolesti
- Velike promjene virusa uzrokuju pandemije
- Virusi influence se vrlo lako prenose dodirom i zrakom (kapljičnim putem)
- Za razliku od drugih virusnih respiratornih infekcija gripa je ozbiljna i teška bolest
- Gripu je najbolje preležati u krevetu
- Gripa se pojavljuje svake godine, u zimskim mjesecima, od prosinca do travnja
- Epidemija gripe obično traje 5 do 7 tjedana
- Sve osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici trebaju se cijepiti svake jeseni
- Postoje specifični antivirusni lijekovi (inhibitori neuraminidaze)
- Antibiotici ne djeluju na viruse influence, oni su učinkoviti samo u liječenju bakterijskih komplikacija.
- virus gripe mutira toliko brzo da nitko ne može postati trajno imun
- djeca šire virus gripe i do 10 dana
- kihanjem se virus izbacuje brzinom od 167 km/h
- i bez pojave simptoma možete biti prijenosnici gripe jer ste zarazni jedan dan prije i 5 dana nakon pojave privih simptoma
- 1 putnik sa simptomima gripe u avionu zarazi do 72% ostalih putnika
- virus koji uzrokuje gripu spada u porodicu ortomiksovirusa
- virus ne podnosi temperaturu iznad 56 oC, a na sobnoj temperaturi može preživjeti 24 sata
- virus gripe se, kao i drugi virusi, razmnožava samo u živim stanicama, a nakon što iskoristi svog domaćina (stanicu) ubije ga
- liječenje uzroka nije moguće pa se liječe simptomi
- antibiotici su potrebni jedino ako postoji dodatna bakterijska infekcija
- nakon preboljenja gripe stanice dišnog sustava obnavljaju se i do mjesec dana, za to vrijeme ˝vrata su otvorena˝ za druge uzročnike bolesti
- od 1510. godine zabilježena je 31 pandemija
- neke su pandemija bile su iznimno teške s velikim brojem oboljelih i mnogo komplikacija bolesti, kao npr. poznata “pariška” gripa (1890.), “španjolska” (1918.), “azijska” (1957.) i posljednja “hongkonška” gripa (1968.); najteža pandemija dogodila se 1918. godine kada je od gripe u svijetu umrlo oko 20 milijuna osoba
- pandemija iz 1918. godine dobro je proučena te se tada prvi put zaključilo da su uzročnici virusi, a ne bakterije kako se dotada mislilo
2. Kako ću znati imam li gripu ili neku drugu virusnu infekciju?
Gripa se pojavljuje vrlo naglo, praćena je visokom temperaturom i drugim općim simptomima (glavobolja, bolovi mišića, mučnina, opća slabost). Tek nakon dva do tri dana pojavljuju se i respiratorni simptomi, koji se očituju kao grlobolja i suhi nadražajni kašalj. S druge strane, prehlada se očituje odmah u početku izraženim respiratornim simptomima (oteženo disanje na nos, promuklost, grlobolja, pečenje očiju), a manje su izraženi opći simptomi.
3. Zašto je gripa opasnija od ostalih virusnih infekcija dišnog sustava?
Uglavnom zbog brojnih i teških komplikacija. Najčešće komplikacije gripe su bakterijske superinfekcije, koje se očituju kao upale grla, uha, sinusa i pluća. Upala pluća je osobito česta i teška, a za starije ljude nerijetko i pogibeljna komplikacija.
4. Postoji li neki specifičan lijek protiv virusa influence?
Od prije postoje specifični antivirusni lijekovi, amantadin i rimantadin, ali se vrlo rijetko rabe zbog toksičnog djelovanja. Danas postoje i novi antivirusni lijekovi (zanamivir, oseltamivir), koji su inhibitori neuraminidaze (onemogućavaju širenje virusa), a nisu toksični.
5. Mogu li oboljeti od gripe iako sam se cijepio?
Možete, ali s manjom vjerojatnošću i s blažom kliničkom slikom. Naime, cjepivo protiv gripe, uostalom kao i druga cjepiva, ne pruža apsolutnu zaštitu za sve. Ako cijepljena osoba i oboli, bolest je obično slabijeg intenziteta i kraćeg trajanja. Ako ste se cijepili neposredno prije infekcije, odnosno pojave epidemije gripe, također možete oboljeti jer je za stvaranje protutijela potrebno 2 do 3 tjedna nakon cijepljenja.
6. Koje vrste cjepiva protiv gripe postoje?
Postoji živo i mrtvo cjepivo. Danas se u nas ne upotrebljava živo cjepivo, nego isključivo mrtva, napravljena od inaktiviranog virusa influence ili samo od dijela virusa – “split” cjepivo. Sada aktualno cjepivo sadrži dva tipa virusa influence A i virus influence B. Cjepivo se priređuje svake godine prema naputcima Svjetske zdravstvene organizacije i sadrži tipove virusa koji su se pojavljivali u prošlogodišnjoj epidemiji gripe.
7. Je li cjepivo bezopasno i sigurno?
Da, cjepivo je potpuno sigurno. Kontraindikacija za cijepljenje praktički nema, osim preosjetljivosti na jaja, jer se virusi influence uzgajaju na oplođenim kokošjim jajima.
8. Kada se najbolje cijepiti protiv gripe?
Treba se cijepiti 4 do 6 tjedana prije očekivane pojave gripe, zato što je potrebno 2 do 3 tjedna za razvoj imunosti nakon cijepljenja. Radi toga se cijepljenje provodi u jesen, jer gripa dolazi u naše krajeve najranije koncem prosinca, a češće u siječnju ili veljači. Ipak, ako spadate u rizične skupine nije loše cijepiti se i u siječnju ili veljači.
9. Koliko traje zaštita nakon cijepljenja protiv gripe?
Učinkovita zaštita traje oko godinu dana, pa se osobe iz rizičnih skupina trebaju cijepiti svake godine u jesen.
10. Treba li se cijepiti svake godine?
Da, osobe iz ugroženih skupina trebaju se cijepiti svake godine. Cjepivo se prilagođava svake godine novonastalim promjenama virusa?
11. Koje su komplikacije cijepljenja?
Uglavnom nema nikakvih neželjenih pojava, a pogotovo težih komplikacija koje se povezuju sa suvremenim cjepivom. Može se pojaviti blaža bolnost i manji otok na mjestu davanja cjepiva, vrlo blaga glavobolja s osjećajem zimice ili malo povišena temperatura. Sve su te pojave kratkog trajanja i prolaze za nekoliko sati ili kroz 1 do 2 dana.
12. Tko se treba cijepiti protiv gripe?
Mogu se cijepiti sve osobe starije od 6 mjeseci, a posebno bi trebali kronični bolesnici u kojih influenca može biti jako teška bolest s brojnim komplikacijama. A to su:
– sve osobe starije od 65 godina
– bolesnici s kroničnim bolestima pluća, srca, bubrega i jetre
– bolesnici sa zloćudnim bolestima
– dijabetičari
– svi drugi bolesnici s oslabljenom imunošću
13. Trebaju li se cijepiti djeca?
Zdrava djeca se ne moraju cijepiti, ali nema ni zapreka. U njih influenca obično nije teška bolest, a preboljenjem bolesti stječu određen stupanj prirodne imunosti. Međutim, treba cijepiti djecu s bilo kojom težom kroničnom bolešću ili oslabljenim imunološkim sustavom. Također cjepivom treba zaštiti djecu koja se zbog reumatizma dugotrajno liječe salicilatima, jer je u njih povećan rizik za nastanak Reyeova sindroma u influenci.
14.Trebaju li se cijepiti starije osobe u domovima za umirovljenike?
Da, svi i to svake godine u jesen. Oni su najugroženiji.
15. Koja je razlika između prehlade i gripe?
I Prehlada i gripa su zarazne virusne infekcije dišnih putova, te izazivaju kašalj, glavobolju i neugodu u prsima, no to nije jedna bolest niti se mogu jednako svrstati.
Prehlada vas može malo uzdrmati, no kod gripe bez tjedan dana u krevetu nećete proći. Ako gripu ne liječite može izazvati mnogo opasnije bolesti kao što je upala pluća, dok je prehlada kraća i uglavnom nije opasna. Prehladu možete liječiti kod kuće npr. vitaminom C, dok je kod gripe najbolje se obratiti liječniku.
16. Kako mogu ojačati imunitet i ublažiti simptome gripe?
Jedite raznovrsnu hanu jer tako ćete osigurati dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina i vlakana, te vitamina i minerala.
Nemojte zaboraviti na vitamin C za koji se tvrdi, iako nije znanstveno dokazano, najdjelotvorniji u sprječavanju gripe i njenom liječenju. Nalazi se u citričnom voću, šipku, paprikama, jagodama, brokulama, dinjama, rajčicama, te lisnatom zelenom povrću.
(Mala napomena: vitamin C se razgrađuje brže nego ijedan drugi vitamin pa je najbolje jesti voće i povrće još dok je svježe.)
Najbolji je čaj od majčine dušice koji dezinficira dišne putove i ugodnog je okusa.
Dobar je i čaj od crvenog luka, ali ga pijte samo ukoliko volite i inače uz hranu konzumirati luk. Pripremite ga na način da dvije neočišćene glavice crvenog luka nasjeckate na kolutiće i kuhajte u ½ litre vode nekoliko minuta. Pijte više puta na dan.
Kod upaljenog grla dobro bi bilo vrućim mlijekom popariti cvjetove bazge (zove) i dodati malo meda, slično kao kod pripreme čaja samo što se u ovom slučaju umjesto vode koristi mlijeko.
Za brzo liječenje gripe i ublažavanje njenih simptoma važno je ne umarati se. Stoga zaboravite na posao i probleme. Ukoliko ne liječite gripu ona se lako može zakomplicirati i produžiti svoje trajanje.
Virus gripe se lako širi zrakom, stoga izbjegavajte spavanje u istoj prostoriji sa zaraženom osobom. Te ukoliko ste zaraženi izbjegavajte gužve i nemojte koristiti javni prijevoz kako ne biste zarazu širili.
5 prirodnih boraca protiv prehlade i gripe
Gripa i prehlada, čak kada su i u svom najblažem obliku ometaju svakodnevni život. Smanjuju nam razinu energije, postajemo apatični, te umorni. Pogrešna je pretpostavka da će one proći same od sebe i da je najbolji način nastaviti s uobičajenim životnim tempom i čekati da prođe, jer je to jednostavno nemoguće. Ignoriranje problema produžuje agoniju, a da ne govorimo da uokolo širite viruse i bakterije.
– Odmor –
Pogrešna je pretpostavka da trebate vježbati ako imate gripu ili prehladu kako biste se oznojili. Tijelu treba energije za borbu protiv bolesti, a izražajna tjelovježba mu je oduzima. Odmor dopušta tijelu da svu snagu usmjeri na borbu protiv virusa. Imunološki sustav jača prilikom odmora, posebno tijekom sna, što će vam pomoći da lakše pobijedite prehladu ili gripu.
– Voda –
U slučaju prehlade ili gripe tijelo lako može postati dehidrirano. Kako biste to spriječili nužno je piti mnogo tekućine. Tada je preporučena doza od 8 čaša apsolutni minimum.
– Vitamin C –
Vjeruje se kako vitamin C jača imunitet i da je snažno sredstvo u borbi protiv prehlade i gripe. Mnogi predlažu dozu od 1000 mg dnevno koja bi trebala ublažiti simptome. Ipak, najbolji način za zdrav unos vitamina C je kroz voće i povrće bogato tim vitaminom.
– Češnjak-
Češnjak je od davnina poznat po svojim zdravstvenim učincima, ali u novije vrijeme smanjuje se njegova primjena u prehrani zbog izražajnog mirisa koji ostaje u tijelu i po nekoliko dana. Ipak, ako ste bolesni i ostajete kod kuće ukućani vam ne bi trebali zamjeriti miris, pa ga konzumirajte. Najbolje ga je konzumirati svježeg, ali ako vam tako ne odgovara odlično će poslužiti i onaj unutar jela.
– Bazga (zova) –
Ekstrakt bazge je moćan u borbi protiv virusa, a i vrlo je profilaktičan. Pomaže suzbiti već nastalu infekciju, a djeluje i preventivno.
Primijetit ćete kako većina navedenih stvari djeluje na jačanje imunološkog sustava, jer borba protiv prehlade i gripe temelji se na jakom imunološkom sustavu. To je zbog toga što protiv prehlade i gripe ne postoji neki konkretan lijek i sve se svodi na snagu tijela da se bori protiv infekcije. Baš zbog toga najvažniji je snažan imunološki sustav.
Prevencija gripe
Gripu smatramo uobičajenom bolešću koju očekujemo u zimskim mjesecima i koju smo barem jednom preboljeli bez težih posljedica. Međutim svake godine pola milijuna ljudi umire zbog gripe, a 3 do 5 milijuna ima težak tijek bolesti. Jedan od razloga ležernog stava većine prema toj ozbiljnoj bolesti je činjenica da gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom. Ali gripa, za razliku od prehlade počinje naglo s visokom temperaturom, suhim kašljem, glavoboljom i općom slabosti organizma te može uzrokovati ozbiljne, po život opasne komplikacije.
Gripa se prenosi udisanjem virusnih čestica iz zraka, kada inficirana osoba u blizini kiše ili kašlje.
Simptomi gripe su nespecifični što znači da se različiti uzročnici mogu kriti iza istih simptoma. Uobičajeni simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, izražen umor i malaksalost, bolno grlo i kašalj, a mogu se javiti proljev i povraćanje. Obzirom da uzročnici ovih simptoma mogu biti različiti, gripa se sa sigurnošću može dokazati tek nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja. U svakodnevici gripa se često zamjenjuje s prehladom. I premda su neki simptomi zajednički, prehlada je blaga bolest koja prolazi za 3-4 dana i rijetko uzrokuje ozbiljne posljedice. Za razliku od prehlade, gripu karakterizira iznenadan početak vrlo izraženih simptoma, trajanje od najmanje tjedan dana, osjećaj iscrpljenosti i nakon ozdravljenja.
Gripa se javlja sezonski, u području sjeverne hemisfere između studenog i ožujka uzrokujući masovne zaraze (epidemije) jer se lako prenosi:
• izravnim kontaktom sa zaraženom ili oboljelom osobom
• kapljičnim prijenosom udisanjem zraka koji sadrže kapljice s virusom gripe
• dodirom kontaminiranih predmeta virusom gripe (rukohvati, kvake, telefonske slušalice)
Obzirom da oboljeli postaju zarazni za okolinu barem 1 dan prije pojave bilo kakvih simptoma i naizgled zdrave osobe postaju izvor zaraze za druge.
Premda čovjek često stvara trajan imunitet prema uzročnicima zaraznih bolesti i od njih obolijeva samo jednom u životu, s gripom to nije slučaj. Virus gripe kontinuirano genetski varira stvarajući stalno nove sojeve koji nisu osjetljivi na zaštitu stvorenu pri prethodnom kontaktu s virusom što je razlog mogućnosti ponovnog obolijevanja i potrebe za ponovnim cijepljenjem svake godine.
Najbolji način prevencije gripe je cijepljenje protiv gripe jednom godišnje koje se provodi tijekom listopada, studenoga i prosinca kod izabranog liječnika, u Zavodima za javno zdravstvo i njihovim lokalnim ispostavama pri domovima zdravlja. Cjepivo protiv gripe je inaktivirano cjepivo (cjepivo sadrži mrtav virus) i daje se injekcijom u mišić gornjeg dijela ruke.
Cijepiti se mogu zdrave osobe ili osobe s kroničnim bolestima starije od 6 mjeseci. Virusi se uzgajaju u jajima pa je cjepivo kontraindicirano za osobe preosjetljive na jaja ili na neki drugi sastojak cjepiva (u cjepivu se u tragovima nalaze neki antibiotici).
Cijepljenje se posebno preporuča osobama s povećanim rizikom od nastanka komplikacija, a to su: osobe starije od 65 godina, osobe svih životnih dobi starije od 6 mjeseci s kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega, dijabetesom i oslabljenim imunološkim sustavom, kronični bolesnici čije liječenje zahtijeva hospitalizaciju, te zdravstveno osoblje.
17. Kada se obratiti liječniku?
Ako primijetite ove simptome: povišena temperatura, glavobolja, kašalj, opći umor, slabost i začepljen nos, znači da je i vaš organizam napadnut, obratite se liječniku.
Ako ste osoba starija od 65 godina, bolesnik s kroničnim bolestima pluća, srca, bubrega i jetre, bolesnik sa zloćudnim bolestima, dijabetičar, bolesnik s oslabljenom imunošću javite se liječniku na pojavu bilo kojeg od navedenih simptoma ili ako bilo koji od simptoma primijetite na djetetu dojenčetu ili malom djetetu.
18. Štiti li majčino mlijeko od gripe?
Dojenče do 6 mjeseci je zaštićeno majčinim imunološkim protutijelima, koja su u trudnoći prešla s majke na dijete, pa ako je majka cijepljena u trudnoći od tog tipa gripe, dijete do 6. mjeseci je u pravilu zaštićeno.
Majčina imunotijela (ako postoje kod majke specifična imunotijela za taj tip gripe) kroz mlijeko štite dojenče od bolesti koje se u organizam unose kroz usta i probavni trakt, pa će zaštiti i od gripe ako virus tim putem uđe u tijelo bebe.
19. Kako se gripa prenosi?
Kad oboljeli od gripe kiše, kašlje ili govori, iz njegove usne i nosne šupljine izlaze sitne kapljice sline, sluzi koje sadrže virus gripe. Osobe koje su u blizini pacijenta udišu te kapljice i zaraze se.
20. Što učiniti ako je epidemija u tijeku?
Osnovno je, kao kod svih kapljičnih infekcija, izbjegavanje skupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim prostorijama i češće prozračivanje prostorija. Poželjno je oboljele držati u kućnoj izolaciji, izbjegavati oboljele ako je to moguće, a u vrijeme epidemije izbjegavati odlazak u posjete u bolnice i druge ustanove za smještaj osoba.
Odgovori