Je li sjedenje opasno kao pušenje?!
Već je svima poznato da je prečesto sjedenje povezano s srčanim oboljenjima, dijabetesom i preuranjenom smrti, a svjetska zdravstvena organizacija smjestila je neaktivnost na br. 4 rizičnih faktora preuranjene smrtnosti.
Prema istraživanju Američkog instituta za borbu protiv raka osobe koje sjede više od 6 sati dnevno imaju veće rizike smrtnosti od osoba koje sjede tri sata ili manje. Pa ako imate posao koji zahtjeva sjedenje ispod je nekoliko ideja kako biste izbjegli ove negativne statistike.
– Ustanite kad god je to moguće.
– Sve poslove koje možete poput razgovara na telefon obavljajte stojeći.
-Ako već imate bolove u leđima i vratu, raspitajte se o jastucima za masažu za uredske stolice. Lagana masaža možda ublaži bar dio bolova.
– Potrudite se da vam popodne bude aktivno.
Popodnevne sate iskoristite za bavljenje fizičkom aktivnosti poput tjelovježbe, a ukoliko ne volite baš tjelovježbu, bavite se različitim fizičkim aktivnostima koji je zamjenjuju bar na nekoj razini. Iako pospremanje, organiziranje i čišćenje djeluju kao zadaci koji će vas dodatno opteretiti vrlo je korisno za vaše zdravlje. Jednostavni (i dosadni) zadaci poput iznošenja smeća ili čišćenje kuhinjskih elemenata mogu dovesti do ciljanog broja koraka.
Vrtlarenje je također odličan hobi. Ako mislite kako je rad u vrtu lagan posao i ne zahtjeva fizički napor varate se. Bavljenje zemljom omogućava vam dodatnu aktivnost, ali donosi i mentalnu satisfakciju. Blizina zemlje i biljkama pumpa feromone, te vas čini zdravijima i sretnijima.
I zadnje što morate napraviti je prilagoditi prehranu. Iako se čini kako prehrana nema veze s tim koliko se krećete ili ne krećete prehrana je važna jer o njoj ovisi hoćete li imati energije za popodnevne aktivnosti. Jedite mnogo voća i povrća, te ograničite unos šećera. Pijte dovoljno vode, te neka minimum bude dvije litre vode dnevno.
Vezano:
Osobe koje imaju uredski posao nerijetko se osjećaju kao da su lancima vezane za uredski stol. Kao djeca svi smo najviše voljeli nesputano kretanje, ali kako odrastamo zaboravljamo na radost kretanja i čak nam podsvjesno i odgovaraju poslovi na kojima se puno sjedi. Dok neki izbjegavaju kretanje namjerno, drugi su toliko opterećeni poslom da ni nemaju vremena ustati se i odmaknuti od ekrana. I dok s jedne strane većini ljudi sjedenje za stolom plaća troškove, s druge strane nosi svoje troškove i to najviše u smislu zdravstvenih rizika. Možda toga niste ni svjesni, ali dugoročno sjedenje uzrokuje zdravstvene, fizičke, ali i mentalne probleme. Ponekad je izvor tih problema, a ponekad katalizator koji pogoršava takve probleme i stanja. Ispod su nabrojene najčešće tegobe i poteškoće koje su javljaju.
Bolovi u leđima. Iako većina pažljivo bira ergonomski oblikovane uredske stolice, ni jedna stolica na kojoj se predugo sjedi ne može biti zdrava za vašu kralježnicu. Prije ili kasnije, bez obzir na odabir stolice počet ćete osjećati bolove u leđima.
Bolovi u ramenima i vratu. Bolove u ramenima i vratu ćete vjerojatno započeti osjećati prije nego u leđima, jer su ova područja najosjetljivija. Tijelo je kod rada za računalom u položaju gdje se neprirodno naginje i vrat isteže.
Bolovi u zdjelici i nogama. Što više sjedimo to mišići postaju slabiji i povećavaju opterećenje na kosti, u konačnici sve vodi do učestalih bolova, varikoznih ili proširenih vena. Možete osjećati i različite napetosti i bolove u stopalima i svim nožnim zglobovima.
Drugi zdravstveni rizici. Kako je iznad navedeno sjedenje se povezuje s ozbiljnim zdravstvenim rizicima, pretilosti, srčanim oboljenjima i nekim tipovima tumora.
Svakako biste trebali nešto poduzeti vezano uz dugoročno sjedenje, jer je ono zaista kritična točka vašeg zdravlja i mentalnog i fizičkog, jer će se u protivnom oni koje imate problemi produbljivati, a svakodnevno nastajati novi. Svome tijelu budite zahvalni i uzvratite mu na pravi način.
Odgovori