Uz IQ ili EQ „in“ je kvocijent otpornosti

Otpornost rječnik definira kao sposobnost (tijela ili čega drugoga) da se nečemu odupre; izdržljivost.

Otpornost je također i elastičnost, sposobnost da se tijelo uspravi nakon što je savijeno, a to je najveća čarolija koju možemo spoznati ili naučiti.

I dok je nemoguće izbjeći izazove koje pred nas stavlja život, način na koji se nosimo s njima definira hoćemo li biti netko tko hoda ili puže.

„Elastičnost je kvaliteta kojoj su se divili veliki ljudi već stoljećima i to kroz mnoge kulture“, kažu autori knjige „Resilience: Bounce Back From Whatever Life Throws At You“.

Dodaju: „Prinčevi iz bajki, uvijek zgodni i pametni, prisiljeni su savladavati nizove izazova prije nego što osvoje svoju princezu, a njihov najbolji trenutak dolazi onda kada je njihova otpornost na samim granicama“.

Visoki IQ (kvocijent inteligencije) i EQ (emotivna inteligencija) su od ključnog značaja za uspjeh, ali postoji i treća kvaliteta – otpornost, koju je vrlo lako previdjeti.

Možete biti pametni i dobri s ljudima, ali ako nemate odlučnosti da ustrajete u teškim vremenima i suočite se s teškim izazovima, teško da ćete igdje dogurati.

Pet ključnih čimbenika čine otpornost:

– optimizam,

Brzi trikovi kako vratiti optimizam i dobar osjećaj [ SELFHELP ]

– oslobađanje od stresa i anksioznosti,

Stres – kako se nositi s njim i kako smanjiti stres [ SELFHELP ]

– preuzimanje osobne odgovornosti,

Kako ostvariti svoje želje [ SELFHELP ]

– otvorenosti i prilagodljivost,

Kako biti tolerantan i postati tolerantniji?! [ SELFHELP ]

– te pozitivan i dinamičan pristup rješavanju problema.

Kako biti pozitivniji – Moć pozitivnog razmišljanja [ SELFHELP ]

Koncept višestrane inteligencije

5 umova za budućnost

Koncept višestrane inteligencije koji je opisao u svojoj knjizi doveo je autora, Howarda Gardnera u sam vrh svjetske obrazovne elite, te mu osigurao poziciju u top 100 svjetskih intelektualaca prema časopisu Prospect. Njegove ideje vrlo brzo su prihvaćene kod većine ljudi, koji su postali svjesni da IQ nije garancija ni uspješnosti, ni produktivnosti.

30tak godina kasnije, te s mnogo knjiga i teorija iza sebe, Howard Gardner s knjigom Pet umova za budućnost je ponovno potaknuo intelektualce na razmišljanje. U knjizi iznosi tezu kako će 21.stoljeće pripasti ljudima koji razmišljaju na određeni način, odnosno da budemo točni, pet određenih načina.  Osobe koje uspiju razviti takve kognitivne sposobnosti preduhitrit će prema njemu budućnost.

Gardner neprocjenjivo vrednuje: disciplinirani um (koji se u osnovama uči kroz školsko obrazovanje), sintezirani um (koji može pronaći smisao u mnoštvu nepovezanih informacija), stvaralački um (sposoban pitati nova pitanja i pronalaziti imaginarne odgovore), um s poštovanjem (koji cijeni različite kulture) i etički um (koji omogućuje osobi da se ponaša moralno i odgovorno). U svojoj knjizi dalje piše kako svijet budućnosti, s pametnim strojevima, robotima i drugim kompjutoriziranim uređajima zahtjeva od ljudi izvanredne sposobnosti. Prosječnost više nije dovoljna, a posebno ne jednostranost. Zbog toga ljudi trebaju kultivirati svoje sposobnosti i natjerati mozak da se prilagodi novonastalom okruženju.

Zadnja dva tipa uma, s poštovanjem i etički, možda se na prvi pogled čine manje važnima za uspjeh od prva tri, međutim takvo razmišljanje je zaostatak prošlih stoljeća kada su se ljudi razvijali i živjeli u manjim zajednicama. Sada u globalnom selu, gdje novac, ideje i osobe slobodno i brzo prelaze granice, diktira i etičko i ponašanje s poštovanjem prema drugima, za svakoga tko želi uspjeti.

Gardner tvrdi kako će poštivanje drugih postajati sve cjenjenije, te dostići slobodu govora po tom pitanju. Objašnjava da živimo u vremenima kakva se prije samo dvadeset godina nisu mogla ni zamisliti: „Preko Facebooka možete objaviti, sasvim slučajno nešto što će vas osramotiti i što će vas progoniti cijeli život. Nekad je ono što biste rekli saznalo samo 150 ljudi, danas sve što kažete može imati globalne posljedice. Zbog toga je važno naučiti prihvaćati druge ljude sa svim različitostima, te sa svim njihovim skandalima… jednako je i s kulturološkim različitostima“.

Gardner kaže kako je poglavlje o umu s poštovanjem bilo najteže napisati, ali ističe kako su jednako važna i ostala četiri uma. Bez discipline nećemo nikuda dogurati, a također sinteza informacija je više nego nužna, Wikipedia je najočitiji primjer. Sintezirani um sposoban je razlikovati važno od nevažnog, činjenice od mašte i sl. Etički um radi na nešto drugačijem principu, a cilj mu je doprinijeti napretku i poboljšati društvo.

Dakle, pet umova za uspješnu budućnost su:

Disciplinirani um shvaća da je potrebno deset godina, a ne jedan dan da bi se nešto postiglo.

Sintezirani um prima informacije iz najrazličitijih izvora. Razumije i vrednuje te informacije objektivno, spaja ih i daje im značenje važnije od onog kakvo su imale izolirano.

Stvaralački um stvara nove teorije i nove ideje. Postavlja netipična pitanja i dolazi do neobičnih odgovora, ali ga je nemoguće imati bez discipline i sinteze informacija.

Um s poštovanjem pozdravlja različitosti između ljudi, pokušava razumjeti druge i traži način kako učinkovito iskoristiti tuđe različitosti.

Etički um svjestan je prirodne potrebe reda i poretka, te se trudi doprinijeti društvu. Misli dalje od osobnih interesa i traži način za poboljšanje situacije za sve.