Što uzrokuje depresiju?
Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari.
Možda nemate pojma zbog čega ste zaglavili u depresivnoj fazi, ali ipak iz dana u dan nosite se s njom.
Bez obzira na uzrok, depresija nije samo stanja uma, povezana isključivo s psihološkim faktorima. Ona je često vezana uz fiziološke promjene u mozgu, te povezana s neravnotežom neurotransmitera, kemikalija koje nose signale u živce i mozak.
Depresija je kombinacija bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora.
S biološkog stajališta depresija je abnormalnost u funkciji određenih neurotransmitera, što može biti uzrokovano promjenom razine hormona. To objašnjava zbog čega se mnogi teenageri kroz pubertet suočavaju s depresijom.
Najčešći uzročni faktori vezani uz depresiju su:
– Obiteljska povijest. Genetika igra važnu ulogu u depresiji. Ona može neku obitelj pratiti generacijama. Nije nužno tako, ali ako su vaši roditelji ili bliži rođaci skloniji depresiji veća je vjerojatnost da ćete i vi imati takvih poteškoća.
– Trauma i stres. Stvari poput financijskih problema, prekida ljubavne veze ili smrt bliske osobe mogu izazvati depresiju. Ali depresivni možete postati i nakon značajnijih promjena u životu poput novog posla, diplome ili ulaska u brak.
– Pesimistična osobnost. Osobe koje imaju niže samopouzdanje i negativan pogled na svijet imaju veće rizike razvoja depresije.
(Iznad navedeni uzroci uglavnom uzrokuju depresiju nižeg stupnja, koja se često naziva potištenost.)
– Fizički uvjeti. Ozbiljna medicinska stanja poput srčanih oboljenja, raka i neizlječivih bolesti značajno doprinose depresiji jer fizička slabost smanjuje otpornost na stres. Depresija može medicinska stanja pogoršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli. U nekim slučajevima depresija može biti izazvana i medikamentima koji se koriste za tretiranje bolesti.
– Drugi psihofizički poremećaji. Anksioznost, poremećaji u prehrani, šizofrenija…
– Zlostavljanje.
Svi simptomi depresije još uvijek nisu potpuno jasni. Trenutna istraživanja ističu genetičke, obiteljske, biokemijske, fizičke, psihološke i društvene simptome.
Psihološki simptomi uključuju osjećaj beznađa, bespomoćnosti, ranjivosti, straha, pesimizma i nisko samopouzdanje. Sve ovo se odražava u neuobičajenom ponašanju, te poteškoćama pri ostvarivanju osobnih veza.
Mnogi znanstvenici vjeruju da određene traume uzrokuju suptilne promjene u načinu na koji funkcionira mozak, te osoba postaje sklonija depresiji i anksioznosti. Ipak, kao što je već naglašeno, za većinu uzroka depresije još uvijek nije otkriven točan triger, te se na osnovu podudarnosti u istraživanjima izvlače zaključci.
Depresija može biti i sama simptom nekih bolesti ili poremećaja kao što su:
– Metabolički poremećaji poput hipoksije.
– Endokrini poremećaji poput dijabetesa.
– Neurološke bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest.
– Rak
– Virusne i bakterijske infekcije kao što su gripa i upala pluća.
– Kardiovaskularne bolesti.
– Kronične opstruktivne plućne bolesti.
– Degenerativni artritis.
– Poremećaji u probavnom sustavu.
– Genitourinarni problemi poput inkontinencije.
– Anemija.
Liječenje depresije uključuje:
– Medikamente – antidepresivi – oni liječe mijenjanjem kemijske aktivnosti u mozgu. Lijekove obično propisuje liječnik, a mogu se koristiti učinkovito uz psihološku terapiju ili samopomoć. Iako antidepresivi ne izazivaju ovisnost većina ih se ne može koristiti dugoročno. Obično su zbog toga kratkoročni način za stavljanje depresije pod kontrolu.
– Prirodni lijekovi – biljni preprati, hrana, tjelovježba…
– Samopomoć – knjige, klubovi za potporu, popravljanje samopouzdanja, afirmacija…
– Kognitivna terapija – pomaže promijeniti način na koji se osoba nosi u pojedinim situacijama i kako reagira na događaje oko sebe. Ova terapija pokazala se kako dugoročno rješenje za depresiju, ali također pomaže nositi se u stresnim situacijama i konfliktima, te na taj način sprječava ponovno pojavljivanje depresije.
Znanstvenici za sada znaju mnogo toga o depresiji, ali je još uvijek nisu u potpunosti upoznali. Identificirali su gene koji čine pojedince sklonijima depresiji i određuju kako će pojedine osobe reagirati na terapiju. Zna se kako geni kontroliraju svaki dio tijela, oni proizvode proteine i u najboljem slučaju tijekom života proizvode prave gene u pravo vrijeme. Međutim, ako se dogodi da proizvode krive proteine ili u pogrešno vrijeme organizam postaje nestabilan, te se može reći da na neki način postaje skloniji depresiji.
Više o depresiji: Depresija
Odgovori