20. travnja 2024.

COVERmagazin.com

Suvremeni lifestyle portal: kultura, civilizacija, uspjeh, produktivnost, održivost, priroda, okoliš, vrijednosti, folklor, običaji, baština, tradicija, inspiracija za zdravu prehranu i mnogo više.

Brzi trikovi kako vratiti optimizam i dobar osjećaj [ SELFHELP ]

Prava je istina da male stvari mogu vrijediti mnogo. Optimističan stav u velikoj mjeri doprinosi zdravlju. Pesimizam s druge strane smanjuje imunitet. Optimistično razmišljanje iz nas izvlači ono najbolje, te jača organizam. Ako ste optimistični veće su šanse da ćete voditi zdrav životni stil te uvesti promjene koje će poboljšati vaše zdravstveno stanje.

Brzi trikovi kako vratiti optimizam i dobar osjećaj

Optimističan stav u velikoj mjeri doprinosi zdravlju. Pesimizam s druge strane smanjuje imunitet. Optimistično razmišljanje iz nas izvlači ono najbolje, te jača organizam. Ako ste optimistični veće su šanse da ćete voditi zdrav životni stil te uvesti promjene koje će poboljšati vaše zdravstveno stanje.

Ako se nadate najboljem učinit ćete sve da rezultat takav i bude.  Ako mislite da ne možete ništa učiniti, tada nećete ni pokušati.

Optimisti teško upadaju u depresivna stanja, ne odustaju lako, te lakše podnose poraze i razočarenja. Kada optimist doživi neuspjeh, on će ga iskoristiti kako bi se poboljšao, dok s druge strane ako pesimist ne uspije u nečemu, on će to shvatiti kako znak osobne nesposobnosti, te kao potvrdu za stav kako nema smisla ponovno pokušavati.

Optimistično razmišljanje razlikuje se i od pozitivnog razmišljanja. Optimističan stav je realan stav. Optimistične osobe izbjegavaju generaliziranje i negativnost.

Svatko može naučiti biti optimist

Najjednostavniji način da postanete optimist je da se svakodnevno pitate „Razmišljam li o tome realno ili sam pesimističan“. Kada sebi objašnjavate neke događaje oko sebe objašnjavajte ih optimistično.

Pesimisti, očekivano imaju i pesimističan način objašnjavanja onoga što im se događa. Oni sve gledaju iz negativnog kuta, te se na taj način obeshrabruju za nove pokušaje i smanjuju svoje samopouzdanje.

Optimisti objašnjavaju negativne događaje na najmanje štetan način. Kažu sebi da je negativan rezultat privremen, a ne trajan, specifičan, a ne općenit, te eksterni, a ne njihova krivnja.

U pesimističnom stilu objašnjavanja svaki događaj je trajan, odnosi se na cjelokupan život i vas kao osobu, te je vaša krivica.

Da biste postali optimist gledajte na sve stvari koje vam se događaju kao privremene, eksterne i specifične. Ukratko PES (Privremeno – Eksterno – Specifično).

Npr. ako prođete kroz neugodan događaj, vaš šef kritizira izvještaj na kojem ste mnogo radili. Ako primijenite PES, sebi ćete reći: „Nakon što popravim pogreške na koje je šef ukazao, šef će biti ponosan“. Nasuprot pesimističnom stavu „Šef je razočaran sa mnom i pao sam u njegovim očima“.

Također, sebi ćete reći „Šef je pod velikim pritiskom posljednjih dana, pa nije čudno da je tako reagirao“. Nasuprot pesimističnom objašnjenju „Ja sam potpuno nesposoban“.

Ako primijenite PES nećete reći „Ništa mi ne ide u životu“, nego „Potrudit ću se da sljedeći projekt bude bolji“.

Kada vam se dogodi nešto negativno, uvijek se prisjetite PES tehnike. Razmislite kako bi reagirala osoba koja ima optimističan stav, a zatim svoje misli i djela prilagodite PES-u.

Brzi trikovi kako vratiti optimizam i dobar osjećaj

Prava je istina da male stvari mogu vrijediti mnogo ako ih se sjetite u pravom trenutku. Evo nekih koje vam mogu pomoći da vratite bolje raspoloženje.

-1- Prilegnite

-2- Gledajte u nešto prelijepo

-3- Družite se s ljubimcem

-4- Trčite niz padinu poput djeteta

-5- Dobar kolač i šalica čaja ili kave

-6- Odradite vježbe istezanja

-7- Pročavrljajte s kolegicom ili prijateljicom

-8- Nanesite mirisni losion na tijelo.

-9- Prihvatite činjenicu da će neke stvari krenuti loše. Ne možete u svemu biti najbolji, pa čak ni dobri.

-10- Ako imate neki problem, on se neće magično riješiti sam od sebe. Morate se vi njime pozabaviti.

-11- Shvatite da nikad nije kasno za bilo što

-12- Um i tijelo su povezani. Pa i jedno i drugo održavajte aktivnim.

Ako ste se ikad osjećali kao da ste okruženi oblakom sumnje i nesigurnosti sigurno znate koliko je fraza „Treba biti optimističan“ prazna. Negativnost može toliko nadvladati životom da nam se pozitivnost može činiti ne samo nemogućom, nego i smiješnom. Ipak, postoji šansa. Uz optimizam se vraća i nada, a s nadom radost života.

-1- Cijenite sve oko sebe maksimalno koliko možete.

-2- Nemojte se uspoređivati s drugima.

-3- Razmišljajte o onome što imate, a ne onome što nemate.

-4- Nemojte razmišljati o neuspjesima, nego izazovima koji su pred vama.

-5- Obrazujte se. Obrazovanje je vrlo pozitivno iskustvo i popravlja život na svim područjima.

-6- Shvatite kako možete birati reakcije.

-7- Stavite hrabru facu i doimajte se samopouzdano čak i kada to niste.

-8- Iskoristite dan. Nemojte kukati nad prošlosti nego iskoristite maksimalno dan koji imate pred sobom.

-9- Mrdni se. Ako ste u boljoj formi sve će vam biti lakše.

-10- Sredite se. Postoji jedna stara izreka koja kaže da kad vam je najteže trebate izgledati najbolje.

Stvari će krenuti na bolje

Postanete li optimist neće vam se samo činiti kako vam sve bolje ide, nego će vam zaista i ići bolje. Ako se uvijek koncentrirate na ono što je loše i tamniju stranu prvi izazov neka vam bude promijeniti način razmišljanja. Možda vam se i svidi. Izaberite romantičnu komediju umjesto drame. Budite otvoreni prema novim iskustvima najviše što možete, od paraglidinga, jedrenja do pjevanja na karaokama.
Previše vremena provodimo ukrućeni i zacementirani u navike da zaboravljamo kako postoji potpuno drugačiji svijet od onoga što vidimo.

Porijeklo pesimizma

Dobrobiti pesimizma pojavile su se za vrijeme pleistocena, epohe ledenog doba.

Čovjekovo emotivno ustrojstvo oblikovano je tijekom tisuća godina klimatskih katastrofa: valova vrućine, hladnoće, suša i poplava, obilja i iznenadne oskudice. Naši preci iz pleistocena trebali su se svakodnevno brinuti o budućnosti, vedre dane shvaćati kao uvod u oštru zimu. Mi smo naslijedili mozak tih naših predaka, a tako i njihovu sposobnost da mračnu stranu vidimo prije nego svijetlu.

Evolucijom se nije promijenio naš pleistoceni mozak. Iz njega izviru trzaji pesimizma: uspjeh je prolazan, opasnost vreba iza svakog ugla, tragedija smo čeka da se dogodi, optimizam je neumjerna oholost koju će bogovi kazniti.

Takav način razmišljanja je točno odražavao surovu stvarnost ledenog doba, međutim danas takav način razmišljanja možemo smatrati zaostatkom pleistocena. Poljoprivreda, zatim tehnološki skok tijekom industrijske revolucije omogućili su ljudima da više ne budu toliko izloženi milosti i nemilosti naredne oštre zime.

Više se ne događa da dvoje od troje djece umre prije navršene prve godine života. Žena više nema razloga očekivati da će umrijeti za vrijeme poroda. Nema više masovne gladi nakon dugotrajne zime ili suše. Naravno, moderan život ima obilje prijetnji i tragedija: zločine, AIDS, razvode, opasnosti nuklearnog rata, upropaštavanje ekosustava. Ali tek kada bismo namjerno izmanipulirali statistike na najnegativniji mogući način moglo bi izgledati da je moderan život na zapadu i blizu katastrofičnosti ledenog doba koje je oblikovalo naš mozak. I zato se slobodno može reći kako je uporni unutarnji glas pesimizma zaostali rudiment iz tih vremena, jer on to i jest.

To ne znači da se bezbrižno trebamo prepuštati užitcima. Ali to znači da imamo pravo na više optimizma nego što ga po svojoj prirodi osjećamo.

Izvor: Naučeni optimizam, Martin E.P. Seligman