Znate li se nositi s ljutnjom? Brzi test

      Nema komentara na Znate li se nositi s ljutnjom? Brzi test

Oglas

Slobodno okrivite stresan život koji vodite, ali čini se da svako malo netko izgubi kontrolu i reagira bučnije nego je poželjno.

Slobodno okrivite stresan život koji vodite, ali čini se da svako malo netko izgubi kontrolu i reagira bučnije nego je poželjno.

Znate li se nositi s ljutnjom? Brzi test

Brzi test:

•    Ljudi vam često govore da se smirite?   DA         NE
•    Često ste napeti?   DA         NE
•    Na poslu, uglavnom ne govorite ono što mislite?    DA         NE
•    Kada ste uzrujani, povlačite se i trudite se što manje razmišljati o razlogu koji vas je naljutio, gledate TV i sl.       DA         NE
•    Pijete ili pušite marihuanu svakodnevno?      DA         NE
•    Imate problema sa spavanjem?      DA         NE
•    Često vas pogrešno razumijevaju?        DA         NE
•    Ljudi vas upozoravaju da ne razgovarate tako glasno?         DA         NE
•    Partner vam neprestano govori kako ste ga povrijedili?          DA         NE
•    Uglavnom vi zovete prijatelje?       DA         NE

 Koliko puta ste odgovorili s DA?

•         0 – 2 Dobro se nosite s ljutnjom

•         3 – 5 Trebali biste više raditi više na sebi, pronađite uzroke stresa i naučite se s njima nositi na mirniji način

•         6 +  Imate problem i potrebno vam je dosta raditi na ublažavanju ljutnje. Pokušajte čitati nešto više o toj tematici kako biste naučili kanalizirati ljutnju.

Zašto se ljutimo

Ljutnja je jedan od najteže razumljivih, a opet tako čest osjećaj.

Prvo, ljutnja je reakcija na unutarnje emocije i nije planirana akcija.

Drugo, ljutnju je vrlo lako pokazati.

Treće, osjećaji koji leže u pozadini ljutnje, zapravo nas čine ranjivima i slabima, ljutnja je obrambena reakcija koja nas ojačava i daje nam osjećaj kontrole.

Četvrto, ljutnja je naučena reakcija, nije iskonska. Zbog toga možemo naučiti i promijeniti ljutnju u neke zdravije reakcije.

Peto, ljutnja može biti reakcija na izolirani slučaj, ali može se odnositi na splet okolnosti.

Suzdržavati ljutnju nije zdravo, a s druge strane izražavati je impulzivno, može nam dati privremeni osjećaj zadovoljstva, ali će dugoročno donijeti negativne posljedice.  Kako bismo naučili ispravno se nositi s osjećajem ljutnje trebali bismo znati uzroke koji u nama mogu izazvati takvu reakciju.

Postoji niz faktora o kojima ovisi količina ljutnje koju izražavamo. Ako smo kod roditelja vidjeli da se naljute jedno na drugo, a problem rješavaju kasnije, vjerojatno ćemo preuzeti takav obrazac ponašanja. Osim toga, određene vrste ljutnje samostalno učimo kroz život, uviđajući koji nam obrasci najbolje odgovaraju.

Ako smo frustrirani ili prolazimo kroz stresno razdoblje, vjerojatno ćemo reagirati s više ljutnje. Kada smo umorni, reagirat ćemo po najčešće korištenom obrascu do tada, bez razmišljanja. Međutim, zadržavamo li negativne osjećaje u sebi i izbjegavamo li razgovarati o njima, reagirat ćemo na način – što više negativnih  emocija nakupljeno – intenzivnija i glasnija reakcija.

_
Stilovi ljutnje:

•    «Ludi vozač»: Ova osoba viče, psuje, pokazuje geste, poput vozača koji je u žurbi i frustriran.
•    «Dvogodišnje dijete»: Osoba zaustavlja komunikaciju, ne gleda u osobu koja je prouzrokovala osjećaj ljutnje i povlači se u sebe.
•    «Kućni zlostavljač»: Ova osoba se istresa samo na svojim najbližima, na onima koje voli.
•    «Provokator»: Ova osoba se odnosi prema osobi koja je prouzrokovala ljutnju živcirajući je. Pušta glasnu glazbu, kao slučajno razbija predmete… Sve pod izgovorom, nisam znao ili nije bilo namjerno.
•    «Optuživač»:  Ova osoba krivi sve i svakoga. Preuzimanje odgovornosti joj je nepoznat pojam.
•    «Osvetnik»: Ovakve osobe nemaju nikakve mjere. Spremne su napraviti sve da bi se osvetile. Sebe stavljaju na prvo mjesto i  jedino su sami sebi važni. Osvetit će se onome tko ih je naljutio, čak iako nije bilo namjerno.

Kada vas naljute

Slobodno okrivite stresan život koji vodite, ali čini se da svako malo netko izgubi kontrolu i reagira bučnije nego je poželjno.

Ljutnja je prirodna reakcija na određene okolnosti, ali kako reagirate je važniji od toga jeste li se naljutili. Prirodno je i normalno reći nekome kako vas je naljutio, ali nije u redu zlostavljati nekoga zbog toga što vas je naljutio.

Postoje neki psihički, ali i fizički znakovi koje biste trebali tražiti želite li spriječiti ispade ljutnje. Usta vam se suše, srce počinje ubrzano kucati, dlanovi se znoje, lice crveni, ubrzano disanje, te grčenje mišića, posebno vilice. Kada naučite prepoznavati ove znakove moći ćete se zaustaviti i upitati je li situacija vrijedna ljutnje i hoće li ispad išta riješiti.

U takvim situacijama napravite pauzu, duboko i lagano udahnite 15 puta, svaki put izdišite dvostruko duže nego što udišete i opustite mišiće.

Nakon toga još jednom promotrite situaciju i pokušajte pronaći rješenje, a ne krivca.

Ljutnja iz navike

Ponekad kada se naljutimo, taj osjećaj je uzrokovan pravim razlogom i zahtjeva svoje osvješćivanje i izražavanje. U takvim situacijama vrlo je važno pronaći zdrav način za procesuiranje, jer je vrlo opasno takvu emociju sputavati u sebi.

Međutim, ponekad ljutnja može postati navika. Emocija koja se pojavljuje svaki put kada stvari krenu pogrešno.

Često je to zbog toga što smo navikli da ljutnjom lakše privlačimo pažnju, ali i zbog toga što je uglavnom lakše osjetiti ljutnju, nego primjerice tugu.

Također, kada se naljutimo imamo osjećaj da smo po pitanju problema nešto učinili. U svim slučajevima naša ljutnja iz navike sprečava nas da izrazimo pravu emociju ili da  poduzmemo nešto kako bismo riješili situaciju.

Ako je istina da ljutnja utječe tako na nas, prva stvar koju trebamo napraviti je osvijestiti ljutnju. Moramo svaki put kada se naljutimo razmisliti o razlozima. Možda ćete i sami početi uočavati kako se radi o svojevrsnoj navici. Npr. mogli biste primijetiti kako je ona uvijek prvi odgovor u mnogim situacijama.

Ako vam ta navika ne postane iz prve jasna trebali biste voditi dnevnik o tome kada se ljutite i razlozi koji leže u tome.

Dobra stvar pisanja dnevnika je da možete izraziti svoju ljutnju dublje, a upravo to može pomoći transformaciji tog osjećaja.

Ali ljutnja može biti i dobar saveznik jer je ispunjena energijom koja nam omogućava da ukoliko želimo mijenjamo stvari oko sebe. Ona je jedna od najstimulativnijih emocija pa može biti vrlo učinkovit pročišćavač emotivnog sustava.

Međutim, kada postane navika gubi svoju moć te umjesto da potiče rast postaje kamen spoticanja. Zbog toga se isplati identificirati je i staviti samo u one kontekste u kojima zaslužuje biti, kako bi u život unosila energiju i popravljala emotivni život, a ne narušavala ga.

Kako se nositi s verbalnim napadima i ljutnjom usmjerenom prema nama

Inicijalna ljutnja, šok ili strah se povećavaju  kada smo verbalno napadnuti.  Te emocije se vrlo brzo pretvaraju u želju za uzvratom, a javlja se potreba za pronalaskom krivca. Obrana se pretvara u cirkularnu borbu ili želju za dokazivanjem nevinosti, a sve rezultira pravom svađom.

Za svrhu uspostavljanja mira morate razumjeti komunikaciju.

Sva komunikacija se može klasificirati u 4 kategorije:

-1- tražimo informacije – pitanja

-2- dajemo informacije – izjave

-3- napadi – agresivna pitanja i izjave

-4- povlačenje – odbijanje verbalne komunikacije

Većina ljudi kada su verbalno napadnuti  odgovaraju davanjem informacija. Najčešće, te informacije imaju za cilj dokazati kako je napadač u krivu. To se često vraća ponovnim napadom. I vrtimo se u krug.

Pravilan odgovor bi bio u slučaju napada odgovor postavljanjem pitanja. Pitanja omogućavaju napadaču da  otpusti dio zgrčene energije i difuzira ljutnju, a osobi koja je napadnuta mogućnost da razumije što se događa prije odgovora.

Naravno, za sve to treba strpljenja i težnja da se na napad ne odgovara napadom. Ponekad je kontranapad učinkovit, ali vrlo rijetko.  Vježbanje strpljenja i postavljanja pravih pitanja je ipak najbolja strategija.

Dobar primjer:

Supruga: Već mi je dosta tvog trošenja novaca. Novac ne raste na drveću. Prestani kupovati  te stripove. Odrasti već jednom.

Suprug: Je li nedostaje  novaca s našeg računa? Nisam to znao. Jesmo li ušli u minus?

Supruga: Ne. Račun je u redu. Ali problem su glupi stripovi. Zbog čega ih moraš kupovati?

Suprug:  Ah, njih.  Bili su na sniženju. Pratim svoj budžet za hobije, ne prelazim granice. Mogu li nešto kupiti  tebi, ako  ti treba?

Supruga:  Ne, hvala.

Loš primjer:

Supruga: Već mi je dosta tvog trošenja novaca. Novac ne raste na drveću. Prestani kupovati  te stripove. Odrasti već jednom.

Suprug: A tko mi kaže, kraljica koja potroši  pola plaće na kremu. Ako me namjeravaš kritizirati, prvo malo pripazi na sebe. A za tvoju  informaciju bili su skoro badava, iako koliko ti trošiš mogu sebi kupiti  cijelu knjižaru.

Supruga: Odrasli muškarci i glupi hobiji! A što bih trebala prestati kupovati kreme i pustiti da izgledam kao neka štraca. Najbolje da ne kupujem ni odjeću.

Suprug: Dođem kući sretan, a ti me napadaš. Bolje je kad nisam tu. Idem s Mirkom na piće.

Supruga:  (rasplače se)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.