Zdrava prehrana smanjuje rizike senilnosti

Zdrava prehrana smanjuje rizike senilnosti

Starije osobe čija je prehrana bogata kvalitetnim sastojcima imaju funkcionalniji mozak od osoba koje se hrane brzom hranom.

Britanski znanstvenici savjetuju da treba jesti uravnoteženu prehranu s mnogo voća i povrća, prestati pušiti, redovito vježbati, te redovito kontrolirati krvni tlak kako bi se smanjili rizici razvoja senilnosti.

Osobe u čijoj je krvi pronađeno više vitamina i omega-3 masnih kiselina imali su veći volumen mozga, dok nasuprot oni s većom masnoćom u krvi i malo vitamina imali su manji mozak.

Ovo je istraživanje posebno jer pojedinci nisu ispunjavali ankete o svojoj prehrani, nego je mjerena razina nutrijenata u krvi, što čini istraživanje vjerodostojnijim, jer često osobe misle da se zdravo hrane zapravo jedu nezdravo i obrnuto.

Što se smatra zdravom prehranom?

Većina osoba u teoriji bi se voljela hraniti zdravije, ali čak i kada imate volje teško je determinirati što je zdrava prehrana. Od zavaravajućih naziva, preko beznačajnih opisa, čak i kada čitate etikete na hrani teško je znati što se smatra zdravom namirnicom, a što ne.

I dok trendovi u zdravoj prehrani dolaze i odlaze, postoje neke stvari koje se uvijek i neupitno smatraju zdravijim odabirom.

Zdrava prehrana je ona prehrana kojom dobivate dovoljno potrebnih nutrijenata za održavanje funkcioniranja organizma i svakodnevne potrebe. Stoga je zdrava prehrana ona kroz koju unosite dovoljno vode, ugljikohidrata, masnoća, proteina, vlakana, vitamina i minerala, a koje unosite uravnoteženo.

Prebacivanje na zdravu prehranu ne bi trebalo biti zahtjevan proces. Nije pametno raditi nagle prekretnice kojih se teško pridržavati. Najbolji pristup je raditi postupne promjene prihvaćajući jednu po jednu novu naviku. Zdrava prehrana bi trebao biti cilj do kojeg vodi puno malih stepenica i koraka, jer vrlo je teško napraviti potpuni zaokret i odjedanput potpuno promijeniti sve životne navike koje smo kreirali desetljećima. Možete krenuti s dodavanjem salate uz ručak, zatim uvođenjem ekstra porcija voća ili povrća dok ne stignete do broje 5 porcija voća i povrća dnevno. Kada vam takva promjena postane navika, možete preći na sljedeći korak. Što postupnije i jednostavnije promjene budu, to ćete lakše kretati se prema cilju zdrave prehrane.

Umjerenost je ključ zdrave prehrane. Ako se želite hraniti zdravo potpuno je pogrešno neke namirnice nazivati zabranjenima. Možda mislite kako je slanina nezdrava. Ona postaje nezdrava ako je jedete pretjerano često i u prevelikim količinama, ali slanina za doručak, jedanput tjedno, nije nezdrava opcija. Kad neku hranu etiketirate kao zabranjenu, u prirodi je ljudskog organizma da o takvoj hrani razmišlja češće i da je želite više. Zbog toga hranu treba u mislima pretvoriti u sastojke koji se u njoj nalaze, a zatim pogledati u kojoj količini ju se može optimalno ukomponirati u prehranu.

Drugi koristan savjet je da smanjite porcije. U posljednjih nekoliko desetljeća porcije su enormno porasle. I to je ok, za nekad u restoranu prilikom organiziranja proslava, ali za svakodnevnu konzumaciju, bilu u restoranu ili kod kuće, takve porcije postaju kamen spoticanja na putu do zdrave prehrane. Na porcije biste trebali gledati kroz veličinu svoje šake i dlana. Porcija komadne hrane je otprilike veličine vlastitog dlana, a veličina hrane koja se rasipa i sitna je otprilike je kao ono što nam stane u vlastitu šaku. Naravno uvijek postoje iznimke, ali tu je dovoljno upotrijebiti zdrav razum.

Treći dobar savjet je d definirate okvirno vrijeme porcija i ne jedete ništa između. Zapravo se najviše ljudi debljaju i unose nezdrave namirnice kada jedu usput, neplanirano.

Kada se odlučite da želite poboljšati svoju prehranu uvidjet ćete kako se otvaraju nove opcije i saznanja. Ne morate sve o zdravoj prehrani unaprijed naučiti i znati, dovoljno je da krenete malim koracima i stalno napredujete.

Ispod na linku ćete pronaći detaljnije o zdravoj prehrani i informacije kako ukomponirati zdravu prehranu u svakodnevni život.

Opširno:

Zdrava prehrana