Pravila pohranjivanja hrane u hladnjak i optimalna temperatura

– Temperatura u hladnjaku bi trebala biti najviše 5 C stupnjeva, posebno ako u njemu čuvate meso. Bude li temperatura imalo toplija bakterije će se rapidno razvijati i hrana će se pokvariti prije isteka roka.

– Nužno je da meso i mesne prerađevine spremate u posebne posude kako se eventualno prisutne bakterije ne bi raširile po hladnjaku i drugoj hrani.

– Uvijek pokrijte, poklopite ili zamotajte hranu u hladnjaku. Zrak u hladnjaku je ekstremno suh i brzo će isušiti hranu ako nije pravilno zamotana ili poklopljena.

– Riba mora biti vrlo svježa i treba se čuvati na temperaturi nižoj od 3C, posebno tunjevina, haringa i skuša.

– Hrana koja se čuva u zamrzivaču (hladnjaku za duboko zamrzavanje) na temperaturi između – 18C i – 23C gotovo je trajna i teško se može pokvariti, iako joj se okus može malo promijeniti.

– Svježe meso i mesne prerađevine koje se zamrznu prije isteka roka trajanja navedenog za upotrebu svježeg proizvoda, kada se odmrznu trebaju se pojesti u roku jednog dana, najduže dva dana od odmrzavanja.

– Osnovno je pravilo da uvijek iz hladnjaka i zamrzivača vadite najstarije spremljene namirnice. Spremajte hranu na način da novo-kupljene proizvode spremate u pozadinu, a stare pomičete prema naprijed. Npr. Ranije kupljene komade sira savite na vrh novog komada, kako biste upotrijebili prvo ono što je prije kupljeno.

– Ako spremate hranu koja nije u originalnom pakiranju na nju nalijepite naljepnice s rokom uporabe.

– Brzo zatvarajte vrata hladnjaka. Kada vam je majka govorila da ne stojite pred otvorenim vratima hladnjaka znala je o čemu priča. Osim nepotrebnog gubitka energije i temperatura može porasti iznad sigurne zone.

– U vrata spremajte hranu koja nije toliko osjetljiva na promjene u temperaturi poput napitaka, kečapa, umaka… Hrana u vratima češće se izlaže toplijem zraku jer se vrata tijekom dana često otvaraju. U pravilu tu držite hranu koju vi volite hladnu, ali se ne mora nužno držati u hladnjaku.

– Nemojte natrpavati hladnjak. Ako je toliko popunjen da nema prostora između stvari, zrak ne može cirkulirati što utječe na distribuciju temperature.

– Neku hranu ne treba čuvati u hladnjaku, a čak i može izgubiti na svojoj kvaliteti poput egzotičnog voća i povrća, rajčica, krastavaca i tikvica. Također, voće koje treba dozrijevati se čuva na sobnoj temperaturi, a ne u hladnjaku.

– Hranu koju treba čuvati u hladnjaku stavite u njega u roku sat vremena, najduže dva sata. Nemojte ostatke nakon obroka ili hranu u vrećicama kada se vratite iz dućana, držati na stolu nego odmah spremite.

– Nemojte stavljati toplu hranu u hladnjak. Prije spremanja pustite da se ohladi na sobnu temperaturu.

– Najmanje jednom u tri tjedna izvadite sve iz hladnjaka. Radite brzo (sjetite se pravila 1 sat). Obrišite sve površine rastopljenom sodom bikarbonom u vodi. Posušite dobro, te vratite namirnice.

– Ako sumnjate u ispravnost neke hrane ili ne znate koliko je dugo u hladnjaku bacite je.

– Da biste bili sigurni da hladnjak dobro funkcionira možete staviti termometre, jedan na police, drugi u zamrzivač.

Kako spriječiti nastanak leda u frižideru (hladnjaku)

Kada se led skupi po zidovima frižidera nastaje nekoliko problema.
Frižider troši vise struje, teze ga je očistiti jer svaki put trebate čekati
da se otopi led, a na kraju u ledu se pohranjuju mirisi pa će vas
frižider imati neugodan miris kada se vrata otvore.

Jedan od trikova je da koristite ulje kod čišćenja, pa nakon sto obrišete
sve površine krpom, još jedanput pređite nauljenom krpom. Možete
koristiti jestivo ili dječje ulje.

Osim toga potrebno je da sve namirnice koje stavljate u frižider čvrsto
zatvorite, kako hladan zrak frižidera ne bi izvlačio vlagu iz namirnica.
Sve otvoreno spremajte u plastične zdjele i vrećice.

Kojoj hrani nije mjesto u frižideru?

Bananama, kruhu, kavi, češnjaku, luku i krumpirima.

Voće u hladnjaku

Ovo su savjeti kako bi vaše voće zadržalo što bolja svojstva unatoč vremenu provedenom u hladnjaku:

– Odredite zrelost voća. Hladnija temperatura usporava sazrijevanje, stoga, ukoliko imate voće koje nije potpuno zrelo radije ga prvo nekoliko dana ostavite na sobnoj temperaturi.

– Lubenicu stavite u srednji dio vašeg hladnjaka gdje je temperatura umjerena.

– Bobičasto ili šumsko voće je najbolje držati na donjim policama gdje je toplije. Najbolje ih je držati u hladnjaku neoprane u plastičnim vrećicama.

– Jabuke i grožđe stavite na gornje police, u najhladnije mjesto, što dublje u hladnjaku budući da njima najviše odgovara takva temperatura.

– Jabuke možete čuvati u hladnjaku čak i mjesec dana, bobičasto voće tri dana, breskve, kruške, nektarine, grožđe i egzotično voće u hladnjaku nemojte čuvati duže od pet dana.

– Sve trulo voće odmah bacite.

Više:

Na koliko stupnjeva držati frižider

Smrznuta hrana – koliko dugo se može čuvati u zamrzivaču?

Koliko dugo se mogu čuvati namirnice u frižideru

Koliko dugo se može čuvati skuhana hrana u frižideru

Koliko se dugo mogu čuvati kolači u frižideru i na sobnoj temperaturi